Pakovanje je nerazdvojni deo svake stambene selidbe jer želite da vaše dragocena imovina stigne do novog doma u istom stanju kakva je bila i pre. I čuvanje vaših stvari netaknuto je moguće samo uz adekvatnu zaštitu pre nego što ih ispremešta više ruku i konačno utovari u kombi za selidbe.
Gledano kao najvažnija stvar koju treba uraditi prilikom preseljenja kući je pakovanje, često se rangira kao najugroženiji zadatak u selidbenoj listi čoveka. Zašto? Jednostavno: pakovanje za selidbe zahteva nekoliko dana da se završi i zahteva puno napora od onog ko radi pakovanje.
Ako ste odlučili da spakujete svoje stvari sami, onda ćete morati da nađete odgovor na hitno pitanje: “Šta prvo radim kad se preselim?”. Ponekad pakovanje za selidbe može biti prilično zbunjujuće, pa evo nekih dragocenih informacija o tome šta prvo pakirati kada se selite.
Šta prvo uraditi pre pakovanja vaših prvih stvari za selidbe
Spremni da započnete pakovanje svojih stvari? Da? Možda samo mislite da ste spremni za težak zadatak, ali ustvari nećete biti spremni da ga inicirate dok ne završite sledeće 3 zadatka, jedan za drugim.
Znati šta prvo pakovati u selidbi je od suštinskog značaja, ali da li ste već popisali i razvrstali svoje stvari?
Popišite svoje stvari za selidbe
Ne možete i ne biste trebali samo spakovati SVE svoje stvari, a da ih prvo ne sortirate. Ako to učinite, to će biti jedna od najskupljih pakiranja grešaka koje možete napraviti.
Idite iz sobe u sobu i kreirajte popis kuće koji sadrži predmete u svakoj sobi. U svojoj suštini, taj inventarni list je samo detaljna lista svega što imate u vašem domu, odnosno lista za selidbe. Primećujete li koliko ste stvari nagomilali tokom godina?
Dok popisujete kuću ili stan, napravite beleške koje će vam pomoći da odlučite šta da radite sa svakom stavkom. Posebno obratite pažnju na komade nameštaja koje imate u kući jer će biti najteže za pakovanje i najskuplje za transport.
Zahvat može da se raspodeli u dva dana i tada se može presaditi 5000 folikula. U toku zahvata možete telefonirati, gledati filomove, po potrebi otići do toaleta. KOliko zahvata je potrebno konsultovaćete se sa lekarom, ali većini pacijenta je dovoljno dva. Sve zavisi od gustine kose u donorskoj regiji, vašim želajma i slično.
Svake zime, početkom februara, u zlatiborskom selu Mačkat, održava se Sajam suhomesnatih proizvoda, u narodu poznatiji kao „Pršutijada“. Selo Mačkat se nalazi između Užica i Čajetine, na severoistočnom obodu Zlatibora, a od turističkog centra je udaljen oko 14km. Ovo selo predstavlja raj za sve ljubitelje sušenog mesa, jer se u njemu svaka treća kuća bavi proizvodnjom suhomesnatih proizvoda. Zahvaljujući ovoj činjenici Mačkat je postao sinonom za vrhunski gurmanluk, pa je u tom smislu bez premca na celom Zlatiboru.
Ovakvo privredno usmerenje sela uticalo je da se ovde afirmiše i zaživi nesvakidašnja manifestacija po kojoj se ovo selo pročulo širom zemlje, ali i regiona. Tokom „Pršutijade“ vredni Mačkaćanci pred svoje goste iznose najvrednije darove iz sopstvenih riznica: svinjsku i goveđu pršutu, slaninu, kobasicu, svinjsku stelju i čvarke. Ko je makar jednom probao ove proizvode zna koliko je teško o njima govoriti i pisati, a da vas u isti mah ne osvoji glad i želja da makar nešto sa ove jedinstvene trpeze imate pri ruci. Ajd’ sad, pripremio sam se, prineo sam tanjir sa par sitno seckanih parčića pršute, pa ih degustiram i pronalazim inspiraciju.
„Pršutijada“, za tri dana koliko traje, privuče preko 10 hiljada poklonika pršute i ostalih suhomesnatih proizvoda. Tajna kvaliteta pršute sa Mačkata, krije se pre svega u idealnim klimatskim uslovima ovog sela, koje leži na 750 metara nadmorske visine. Ovaj suhomesnati specijalitet za svoj fantastičan ukus može da zahvali pored dobrih tovljenika i zlatiborskim domaćinima koji su do savršenstva doveli tehniku sušenja mesa putem dimljenja. Pršuta se dobija tako što se najkvalitetniji delovi svinjskog mesa iz predela kičme-pečenice, prvo dobro usole, a zatim se dime oko dvadeset dana, na vatri od najkvalitetnijih bukovih drva u specijalnim prostorijama-sušarama.
Tokom trajanja ove manifestacije posetioci mogu besplatno da degustiraju pršutu, slaninu i kobasicu, da bi na kraju eventualno odlučili da pazare na nekom od brojnih štandova. Meze će im nuditi mladići i devojke obučeni u tradicionalne zlatiborske nošnje, što sajmu daje posebnu draž. Suhomesnati proizvodi se prodaju po specijalnim-promotivnim cenama, pa je tako za kilogram svinjske pršute potrebno izdvojiti 1300 din., za goveđu pršutu 1600 din., za slaninu 600 din., a za čvarke 500 din.